Kritički osvrt: Što smo tražili, što smo dobili i što nam se zapravo sprema?
Građani i prijatelji otoka Drvenika Velog jasno su i argumentirano izrazili svoj stav putem peticije od 26.09.2021. godine (https://www.peticijeonline.com/drvenik_veli_-_zahtjev_za_izmjenu_i_dopunu_prostornog_plana_grada_trogira_nautike_marine_zirona_na_maximalno_25_vezova_za_plovila_do_16_m?ref=morski.hr) kojom su zatražili izmjene i dopune prostornog plana Grada Trogira, a sve s ciljem ograničavanja nautičkog pristaništa u uvali Drvenika Velog na najviše 25 vezova za plovila do 16 metara dužine. Ovaj zahtjev je bio utemeljen na načelima održivosti, zaštite okoliša, lokalnog identiteta, očuvanja bioraznolikosti (uključujući posidoniju) te stvarne potrebe zajednice – a ne interesa vanjskih investitora.
Umjesto toga, Vlada Republike Hrvatske je 05. lipnja 2025. godine donijela odluku (Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske – Vlada RH: Usvojena Odluka o davanju Lučkoj upravi Splitsko – dalmatinske županije na privremeno gospodarsko korištenje luke nautičkog turizma, kod Trogira) kojom se Lučkoj upravi Splitsko-dalmatinske županije daje privremeno gospodarsko korištenje luke nautičkog turizma u uvali Drvenika Velog.
Što to konkretno znači?
- Privremeno gospodarsko korištenje u praksi omogućava postavljanje pontona i plutajućih vezova, bez provedbe dugotrajnog procesa koncesioniranja.
- Ova “privremena” odluka se često koristi kao prelazna faza prema dugoročnoj koncesiji, koju onda može preuzeti privatni investitor – što otvara vrata za interese kapitala, umjesto interesa zajednice.
- Iako broj vezova i tehničke specifikacije još nisu jasno komunicirani, nije prihvaćen prijedlog iz peticije (25 vezova do 16m) – čime se ignorira glas lokalne zajednice.
- Nije poznato jesu li u odluku uključeni elementi zaštite okoliša, niti je provedena procjena utjecaja na okoliš (PUO) – iako je uvala bogata podmorskom florom (posebno posidonijom) koja nije kartirana, ali je zaštićena zakonom.
Koji su mogući rizici?
- Postavljanje plutajućih pontona može narušiti prirodni izgled i mir uvale te imati negativan utjecaj na podmorje.
- Bez jasno definiranih ograničenja, postoji opasnost da će se broj vezova eksponencijalno povećati kroz nadogradnje ili buduće koncesije.
- Uvođenje većih plovila i komercijalizacija prostora otoka destabilizira lokalni balans između prirode, lokalnog života i turizma.
- Komorovićeva investicija, o kojoj se šuška, može dobiti infrastrukturnu podlogu kroz ovu privremenu odluku – bez javne rasprave i suglasnosti zajednice.
Što bi trebalo napraviti – u skladu sa Zelenim planom RH i ciljevima održivog razvoja (SDG)?
- Zahtijevati izmjenu i dopunu prostornog plana Grada Trogira, da izbriše namjenu “nautičke marine” i upiše “Luka otvorena za javni promet”.
- Provesti detaljnu ekološku studiju uvale (uključujući kartiranje posidnije), u suradnji s institutom za oceanografiju i ribarstvo i županiijskom ustanovom more i krš.
- Razviti alternativni model mikro-luke temeljem na ekološkom pristupu, uz maksimalno 25 vezova za mala ekološka plovila, bez betonske obale i masivne infrastrukture.
- Povezati ovaj model s ciljevima SDG:
- SDG 11 – Održivi gradovi i zajednice
- SDG 14 – Život ispod vode
- SDG 13 – Klimatska akcija
- SDG 8 – Dostojanstven rad i gospodarski rast (lokalni, a ne eksploatatorski!)
- Otvoriti prostor za razvoj eko-turizma i morskih edukativnih centara, čime se može generirati prihod, a da se istovremeno čuva prirodna baština otoka.
- Osigurati da svi budući koraci budu usklađeni s zakonom o otocima, Strategijom održivog turizma RH i Europskim zelenim planom.
Kako bi to doprinijelo zajednici?
- Otok Drvenik Veli bi zadržao svoj identitet i mir koji ga čini posebnim.
- Grad Trogir bi se pozicionirao kao primjer održivog priobalnog razvoja.
- Splitsko-dalmatinska županija bi izbjegla lošu praksu prekomjerne betonizacije i nezadovoljstva lokalnog stanovništva.
- Republika Hrvatska bi pokazala dosljednost u provođenju svojih strateških i međunarodnih obveza u području zaštite okoliša.
Otočani traže održivo, lokalno i ekološki prihvatljivo rješenje
“Otočani su tražili održivo, lokalno i ekološki prihvatljivo rješenje za razvoj uvale Drvenik Veli. Umjesto toga, dobili su „privremeno gospodarsko korištenje” – alat koji se često koristi kao tiha priprema za komercijalizaciju prostora bez prave javne kontrole.” navodi Marin Rožić, gradski vijećnik Grada Trogira.
“Sada je ključni trenutak za djelovanje. Mi kao Građanska inicijativa za održivi razvoj otoka Drvenika Velog -Zirona.org ostajemo aktivni, tražimo transparentnost, uključivanje i odluke utemeljene na dugoročnoj viziji, a ne kratkoročnom profitu”, istaknula je Nives Meštrović, su-inicijatorica i koordinatorica Građanske inicijative.
