Iako EU stručnjaci jasno definiraju održivi razvoj malih otoka – fokusiran na demografsku stabilnost, cjelogodišnja radna mjesta i očuvanje resursa – Hrvatska sredstva koristi prvenstveno za sezonski turizam i infrastrukturne projekte, zanemarujući stvarne potrebe otoka.
Rezultat: simboličnih 2,5 % EFRR sredstava za otoke postaje politički manevar, a ne dugoročna strategija koja bi jačala lokalne zajednice.
Splitsko-dalmatinska županija najavila je 35 milijuna eura ulaganja iz EU fondova u otoke. Vijest zvuči snažno i razvojno, no iza velikih brojki nužno je postaviti ključno pitanje:
razvijamo li doista otoke – ili samo projekte na otocima?
Prema objavljenom članku u dnevnim novinama, sredstva se usmjeravaju u infrastrukturu, kulturne objekte, muzeje, knjižnice, luke i rive, ali i u vatrogasnu i sigurnosnu infrastrukturu. Projekti su vidljivi, mjerljivi i administrativno „čisti“. No ono što u toj slici i dalje nedostaje jest – stvarni život otočana.
Kako se mjerila nerazvijenost otoka?
Nije jasno objašnjeno po kojim kriterijima Splitsko-dalmatinska županija i jedinice lokalne samouprave određuju:
- koji otok dobiva koliko sredstava
- uzimaju li se u obzir broj stalnih stanovnika
- dugogodišnji trendovi iseljavanja
- prometna izoliranost
- dostupnost osnovnih javnih usluga
Postavlja se legitimno pitanje:
Jesu li EU sredstva raspodijeljena prema stvarnim potrebama otoka ili prema administrativnoj spremnosti projekata?
Takav pristup često pogoduje većim, turistički razvijenijim sredinama, dok mali i ranjivi otoci ostaju na rubu razvojnih politika.
Opća definicija održivog razvoja
Temeljna definicija održivog razvoja u EU proizlazi iz Brundtland Reporta (1987):
“Razvoj koji zadovoljava potrebe sadašnjosti bez ugrožavanja mogućnosti budućih generacija da zadovolje vlastite potrebe.”
Ova definicija služi kao polazište EU politika, no za male otoke dodatno se razrađuje i pooštrava.
Održivi razvoj malih otoka prema EU stručnjacima
Prema Europskoj komisiji, ESPON-u i Otočnoj inicijativi EU, održivi razvoj malih otoka mora biti:
- integriran,
- teritorijalno osjetljiv,
- usmjeren na ljude, a ne samo na infrastrukturu.
Demografska održivost – temelj razvoja
EU dokumenti ističu da je demografski pad najveći razvojni rizik otoka. Održivi razvoj uključuje:
- stabilan ili rastući broj stalnih stanovnika,
- zadržavanje mladih i povratak iseljenih,
- uvjete za život obitelji tijekom cijele godine,
- dostupno i priuštivo stanovanje.
EU naglašava: “Ulaganja bez demografskog učinka nisu održiva.”
(European Commission, 2020; ESPON, 2019)
Ekonomska održivost – više od turizma
Monokulturna i sezonska ekonomija povećava ranjivost otoka. Održivi razvoj uključuje:
- diverzifikaciju gospodarskih aktivnosti,
- cjelogodišnja radna mjesta,
- podršku lokalnom poduzetništvu i OPG-ovima,
- digitalnu ekonomiju i rad na daljinu.
“Turizam je prihvatljiv samo ako ne ugrožava društvenu i prostornu ravnotežu.”(European Commission, 2021; OECD, 2018)
Prostorno-infrastrukturna održivost – osnovni uvjeti života
EU razlikuje:
- infrastrukturu za život stanovnika,
- infrastrukturu za posjetitelje.
Za male otoke održivi razvoj znači:
- sigurnu opskrbu vodom,
- pouzdanu energiju iz održivih izvora,
- prometnu dostupnost,
- digitalnu povezanost,
- osnovne zdravstvene i socijalne usluge.
“Infrastruktura bez funkcije za stalne stanovnike ne smatra se razvojem.”
(European Commission, 2020; ESPON, 2020)
Ekološka održivost – ograničeni resursi
Mali otoci imaju:
- ograničene vodne resurse,
- osjetljive morske i kopnene ekosustave,
- nizak kapacitet apsorpcije pritisaka.
Održivi razvoj uključuje:
- kontrolu izgradnje,
- upravljanje vodom i otpadom,
- zaštitu biološke raznolikosti,
- prilagodbu klimatskim promjenama.
(EEA, 2021; European Commission, 2019)
Otpornost (resilience) – ključna EU kategorija
Otpornost je sposobnost teritorija da:
- apsorbira šokove,
- prilagodi se promjenama,
- nastavi funkcionirati bez kolapsa zajednice.
Za male otoke to znači:
- lokalnu proizvodnju i opskrbu,
- energetsku i vodnu samodostatnost,
- funkcionalne krizne sustave,
- snažnu lokalnu zajednicu.
(European Commission, 2021; OECD, 2020)
Habitability – kvaliteta svakodnevnog života
Novija EU istraživanja koriste pojam habitability, odnosno mogućnost normalnog, dostojanstvenog života. Za otoke to podrazumijeva:
- dostupnost osnovnih usluga,
- društveni i kulturni život tijekom cijele godine,
- sigurnost i predvidljivost svakodnevice.
“Ako otok nije dobar za život zimi, nije održiv teritorij.”
(ESPON, 2021; European Commission, 2020)
Što održivi razvoj malih otoka NIJE
EU i stručna literatura jasno isključuju:
- nepovezane projektne intervencije,
- razvoj isključivo temeljen na turizmu,
- infrastrukturne projekte bez društvenog učinka,
- razvoj bez stalnih stanovnika.
(ESPON, 2019; European Commission, 2020)
Hrvatski kontekst
Hrvatski Zakon o otocima dodatno naglašava:
- potrebu demografske obnove,
- dostupnost osnovnih usluga,
- posebnu zaštitu malih i slabije naseljenih otoka.
(Zakon o otocima, NN 116/18, 73/20)
U jednoj rečenici
Održivi razvoj malih otoka u EU znači stvaranje dugoročnih uvjeta za život, rad i ostanak stanovništva tijekom cijele godine, uz očuvanje ograničenih resursa i jačanje otpornosti lokalne zajednice.
Za Drvenik Veli i Drvenik Mali: projekti koji ne rješavaju ključne probleme
Prema novinskom članku, Grad Trogir je aplicirao za projekte koji se odnose na Drvenik Veli i Drvenik Mali, ali prvenstveno u segmentu vatrogasne infrastrukture i pristojbe (DVDa Trogir).
Međutim, važno je reći ono što otočani znaju iz svakodnevnog iskustva:
- Drvenici nemaju tekuću vodu
- hidranti nisu aktivirani
- u slučaju požara, kao i do sada, interveniraju kanaderi i helikopteri
Iskreno, to nije ono što Drvenicima danas najviše treba.
Što Drvenicima zaista treba?
Problem nije u tome što se ulaže u sigurnost – ona je nužna. Problem je u tome što se razvoj svodi na parcijalne tehničke mjere, bez šire analize i bez stvarnog uključivanja otočana.
Iz dostupnih informacija proizlazi da:
- nije provedena ili uzeta u obzir anketa otočana
- Grad Trogir se nije analitički suočio s pitanjem:
- što je potrebno za dugoročni razvoj
- što je potrebno za kvalitetan život
- što povećava habitability i mogućnost cjelogodišnjeg naseljavanja otoka
Bez vode, sigurne električne energije, stanovanja, cijelogodišnih radnih mjesta i osnovnih usluga, vatrogasna infrastruktura ostaje nužna, ali nedovoljna mjera.
Razvoj otoka nije tehničko, nego društveno pitanje
Ako želimo da Drvenik Veli i Drvenik Mali budu živi, naseljeni otoci, razvoj mora uključivati:
- osiguranje osnovne infrastrukture (voda, energija, digitalna povezanost)
- stvaranje cjelogodišnjih radnih mjesta
- poticanje stalnog stanovanja
- planiranje temeljeno na stvarnim potrebama otočana, a ne samo na natječajnim okvirima
U suprotnom, otoci ostaju administrativno pokriveni, ali razvojno zapostavljeni.
Drvenik Veli – jasan slučaj prema EU i hrvatskoj definiciji
Drvenik Veli:
- okružen morem
- bez mosta
- ima stalne stanovnike
- nije gradsko središte
- površina veća od 1 km²
100 % otok prema EU definiciji, a prema hrvatskom Zakonu o otocima dodatno spada u skupinu manjih i slabije naseljenih otoka koji bi trebali imati poseban razvojni prioritet.
Gap između EU principa i hrvatske prakse
- EU jasno definira da održivi razvoj otoka mora biti integriran i fokusiran na stalne stanovnike, demografiju i cjelogodišnje radno mjesto.
- Hrvatska u praksi često financira turističke infrastrukturne projekte ili sezonski turizam, što formalno zadovoljava uvjete EFRR-a, ali ne ostvaruje temeljne EU ciljeve održivosti otoka.
RH je naravno opet pronašla sivu zonu
- EU stručnjaci (ESPON, OECD, EEA, European Commission) su jasno definirali što znači održivi razvoj malih otoka – fokus na stalne stanovnike, demografsku održivost, cjelogodišnje radno mjesto, lokalnu ekonomiju i očuvanje resursa.
- Hrvatska je strategiju EU formalno prihvatila, ali u praksi je iskoristila “sivu zonu” fleksibilnosti – uzela novac, ali ga raspodjeljuje prema političkim i infrastrukturnim kriterijima, a ne prema stvarnim EU principima održivosti otoka.
- Posljedica: od ~1,569 milijardi € ITP sredstava, Splitsko-dalmatinska županija dobije samo 35 milijuna € za otoke , što je očito nedovoljno za postizanje stvarnog, cjelovitog razvoja otoka.
- Problem nije nužno ilegalan, ali je strateški i znanstveno promašen – novac se troši bez stvarnog učinka na demografsku i ekonomsku održivost otoka.
Može se reći: RH formalno slijedi EU pravila, ali ne poštuje duh strategije.
To je tipičan primjer gdje znanost i politika ne idu ruku pod ruku, a sredstva koja bi trebala služiti održivom razvoju otoka koriste se kratkoročno i površno.
EU ciljevi i hrvatska implementacija nisu usklađeni
Formalno Hrvatska sudjeluje u ITP-u i prima sredstva, ali strateški i metodološki razvoj malih otoka nije prioritet, već „novac tamo gdje se može povući i pokazati učinak“ – što često znači gradovi, infrastruktura i turizam, ne demografski održivi otoci.
Zaključak: vrijeme je za promjenu pristupa
Ako 35 milijuna eura EU fondova ne rezultira:
- boljim uvjetima za život
- stvarnim ostankom i povratkom stanovništva
- cjelogodišnjim naseljavanjem otoka
onda ne govorimo o razvoju otoka, nego o razvoju projekata na otocima.
Projekti trebaju biti alati za život, ne birokratske točke za tablicu.
Drvenik Veli i Mali ne tribaju još jedan “projekt” na papiru da stoji u tablici, niti da zadovoljava proceduralne ili političke checkliste.
Ono što stvarno treba je:
- Voda i osnovna infrastruktura
- Pouzdana energija, uključujući obnovljive izvore
- Ljude koji žele i mogu raditi
- Pravi posao, održiv i dugoročan, poticanje opg-ova, samozapošljavanja
Naši otoci trebaju vodu, struju, ljude, posao i budućnost koja slijedi viziju i znanstveno utemeljenu strategiju EU, a ne kratkoročne političke interese vladajuće stranke.
Morski.hr Objavljen Javni poziv za dostavu prijedloga projekata za Program razvoj otoka u 2026. godini
Anketa Drvenik Veli 2021. godine
Ključni izvori
- Brundtland Report, Our Common Future, UN, 1987
- European Commission (2020, 2021)
- ESPON (2019, 2020, 2021)
- OECD (2018, 2020)
- European Environment Agency (EEA, 2021)
- Zakon o otocima, NN 116/18, 73/20
