-Parking 15 metara od mora? Što kaže znanost, a što praksa obalnog planiranja-
Kad gledam planove Grada Trogira — zaboli me glava, prava je šaka u oko! 😅 (Čisto metaforički, da ne bi bilo zabune — više boli nedostatak vizije nego išta drugo.)
A najviše boli razlog zbog kojeg to kažem:
Ne zbog razvoja. Ne zbog ulaganja.
Nego zbog raskoraka između onoga što se javno komunicira i onoga što se na terenu planira.
S jedne strane, objavljuju se ankete koje bi nam trebale dati sigurnost da se naš glas čuje.
Primjerice, anketa Turističke zajednice Grada Trogira za izradu:
- Plana upravljanja turističkom destinacijom
- Izračuna prihvatnih kapaciteta
U uvodu stoji:
“Vaši odgovori bit će anonimni i koristit će se isključivo u analitičke svrhe za potrebe izrade ovih dokumenata.”
Isto tako, Grad Trogir provodi ankete o razvoju zelenih površina, održivosti i kvaliteti prostora.
Naglašava se važnost:
- Glasa lokalne zajednice
- Održivog razvoja
- Zelenih zona
- Ravnoteže turizma i života
Sve zvuči — odlično.
Ali onda…
Na Drvenik Veli stiže skica novog parkinga.
Parking koji nema gotovo nikakve veze ni sa zelenim površinama, ni s održivim razvojem, ni s klimatskom prilagodbom.
I tu nastaje problem povjerenja.
Jer otočanima to izgleda kao — bacanje prašine u oči.
Mjesni odbor Drvenika Velog predložio je da se unajmi parcela koja se nalazi nešto dalje od centra, s kapacitetom od približno 50 parkirnih mjesta. Međutim, Grad Trogir taj prijedlog nije prihvatio.
Ne može se dogoditi da se ignoriraju želje mještana. Trenutno Grad Trogir djeluje suprotno svojim javnim izjavama o uključivanju građana u odluke. Mještani najbolje poznaju svoj otok i žele živjeti na otoku koji ostaje otok, bez pretvaranja u gradsku sredinu. Otok je mjesto mira i kvalitete života, u kojem ljudi traže čist zrak i spokoj, a ne gužvu i betonizirane površine.
Stoga, na lokaciji gdje se planira parking, trebala bi biti zelena oaza – prostor dobrodošlice za posjetitelje otoka. Mjesto gdje se ljudi mogu odmoriti u hladu, uživati u okolišu i promatrati otočane koji igraju balote, a čak se i uključiti u igru.
Grad Trogir trenutno ne razumije koncept održivog razvoja malih otoka, koji prema ESG kriterijima nužno uključuje mišljenje i sudjelovanje lokalnih stanovnika u donošenju odluka.
Otok koji nosi sav prometni teret
Drvenik Veli je mali otok.
- Površina: oko 12 km²
- Malo stanovnika
- Ograničena infrastruktura
A opet — nosi ogroman prometni pritisak.
Automobili, kamioni, dostava, kvadovi.
Sve to prelazi preko stare rive u samom centru mjesta — rive izgrađene još u doba Austro-Ugarske.
Ljeti trajekt vozi i do 4 linije dnevno (točne statistike se još čekaju od Jadrolinije).
Sav promet izlazi direktno:
- U centar mjesta
- Među pješake
- Među djecu
- Među goste
Istovremeno se u javnosti govori o CO₂ utjecaju charter brodova na more.
Što je legitimno.
Ali nitko sustavno ne istražuje:
- Utjecaj trajekta
- Utjecaj automobila
- Utjecaj kvadova
- Utjecaj prometa na mali otok
A upravo je to najveći pritisak.
Struka već 20 godina govori o izazovima otoka
Svjetski znanstvenici već desetljećima proučavaju:
- Održivi razvoj malih otoka
- Prometni kapacitet
- Nosivost prostora
- Klimatske rizike
Pišu se znanstveni radovi. Razvijaju modeli.
I hrvatski znanstvenici daju važan doprinos.
Posebno oceanografkinja dr. Jadranka Šepić, koja istražuje:
- Ekstremne razine mora
- Obalno plavljenje
- Meteotsunamije na Jadranu
Upozorenje struke je jasno:
Obalna infrastruktura mora se planirati dugoročno — za 2050. i 2100., a ne za jučer.
Parking 15 metara od mora — visokorizična zona
Lokacija predviđenog parkinga je problematična po tri osnove:
1️⃣ 15 m od mora
2️⃣ Zona slijevanja oborinskih voda
3️⃣ Nanos zemlje i mulja
To u struci spada u:
👉 Visokorizične obalne infrastrukturne zone
Rizici uključuju:
- Plavljenje
- Povrat mora u odvodnju
- Zagađenje akvatorija
- Eroziju tla
- Podlokavanje konstrukcije
Glasovi mještana (stvarne reakcije s terena)
Kad se plan pogledao — reakcije su bile spontane i jednoglasne:
“To je tako preusko, neće se moć proći.”
“Što stoji na parking znakovima?”
“Koja je veličina parkinga? Je li je za SUV ili za Fiću?”
“Ovo bi sve morala biti zelena zona, pa igramo tu na balote!”
“A di će pješaci? Opet skakat ka ovce s liva na desno kad dojuri auto?”
“A di je parking mjesto za invalide?”
Gdje je parking za vatrogasno vozilo?”
Vatrogasno vozilo neće moć proći!”
“Oli nije bija govor o nekim zemljištu od pokojne Nede?”
Koja su to 4 privatna parking mjesta — za koga?”
“Imaju li otočani u Selu neka posebna prava za parking mjesto? ”
Oli ovaj odvod ide drito u more?”
“Kad se užari asfalt, onda ti se tope i japanke!”
Ove rešetke nemaju smisla — zaštopat će se pri prvoj kiši sa zemljon i škaljon.”
Tribalo bi radije sanirat suhozide — da se zemlja ne runi doli.”
Triba li nam parking uopće?”
Ključno strateško pitanje: Treba li parking baš tu?
Možda je problem dublji od samog dizajna.
Možda pitanje nije:
👉 Kako izgraditi parking?
Nego:
👉 Treba li parking biti na toj lokaciji uopće?
Već godinama otočani i pomorci zagovaraju alternativu:
Novo pristanište u Portu.
Model:
- Automobili izlaze tamo
- Pješaci izlaze na staroj rivi u mjestu
- Centar se rasterećuje
- Sigurnost raste
To već postoji na mnogim otocima.
Pametno rješenje: Održivi otočni prometni model
Ako bi se planiralo strateški, moglo bi se:
- Izgraditi veliki održivi parking izvan centra
- Uvesti prometni režim “dolazak / odlazak only”
- Ograničiti vožnju po otoku
- Uvesti shuttle prijevoz
- Razviti bike i e-mobilnost
To bi zadovoljilo:
- Stanovnike
- Goste
- Sigurnost
- Održivost
Umjesto betona — zelena obalna zona?
S obzirom na:
- Porast razine mora
- Ekstremne kiše
- Sljev zemlje
Postavlja se legitimno pitanje:
Bi li bilo pametnije taj prostor ozeleniti?
Moguće funkcije:
- Kišni vrtovi
- Retencijska zona
- Obalni park
- Zaštitni vegetacijski pojas
Time bi se:
- Zaštitilo more
- Smanjilo plavljenje
- Poboljšao krajobraz
Gradski plan vs. održivi plan
Gradski model:
- Asfalt
- Rešetke
- Minimalna odvodnja
Održivi model:
- Permeabilne podloge
- Retencija
- Biofiltracija
- Zeleni buffer
- Solarni carport
Razlika nije estetska — nego klimatska, ekološka, održiva i zelenija.
Zamislimo trenutak na našem otoku – prizor koji spaja tradiciju i mir: sedam magaraca stoji u redu, strpljivo, kao da čekaju na parkingu, ali oni su ovdje pravi otočki prijevoz, ne auta. Stoje u hladu, okruženi stablima maslina, mendula, rogača, smokava i agruma, dok miris ljekovitih biljaka poput lavande, ružmarina, kadulje i divljih šparoga ispunjava zrak. Svaki magarac ima svoju kamenicu s vodom, mirno pije i gleda oko sebe – idila otočkog života, gdje se priroda i tradicija spajaju, a životinje su sigurne i poštovane.
Pitanje je: želimo li se vratiti našim korijenima i ovakvim jednostavnim, a bogatim životnim trenucima?
Zaključak: Sudar anketa i stvarnosti
Kad se pogledaju ankete o:
- Održivosti
- Zelenim površinama
- Kvaliteti života
… i kad se pogleda konkretan plan parkinga —
nastaje jaz.
Ne između građana i razvoja.
Nego između deklaracija i prakse.
Otočani ne odbijaju infrastrukturu.
Ali traže:
- Struku
- Strategiju
- Dijalog
- Dugoročnost
Jer parking uz more nije samo prometno pitanje.
To je pitanje:
- Klimatske otpornosti
- Zaštite obale
- Kvalitete života
- Budućnosti otoka
POGLEDAJ VIDEO u članku Slobodne Dalmacije
GI ‘Zirona’ s Drvenika Velog ne želi betonizaciju otoka: “Hoćemo parkiralište van centra mjesta” morski.hr
Grčki otok Hydra na kojem vladaju magarci i automobili nisu dozvoljeni putnikofer.hr
Anketa za građane Trogira: budući razvoj zelenih površina portal.hr
Strategija zelene urbane obnove Grada Trogira
press kit – Građanska inicijativa za razvoj otoka Drvenika V
Anketa Drvenik ankete -Građanska inicijativa za razvoj otoka Drvenika Velog
Stručni osvrt na temu održivog turizma i aktualne ankete TZ Trogir – Zirona.org
#DrvenikVeli
#OtočniRazvoj
#OdrživiPromet
#CoastalPlanning
#ClimateResilience
#BlueGreenInfrastructure
#Jadran
#UrbanPlanning
#SustainableIslands
#KlimatskePromjene
Izvanredan osvrt! Apsolutno podržavam strateško planiranje, održivi plan i očuvanje duha mjesta.